U četvrtak, 23. studenog 2017., održan je u Knjižnici i čitaonici “Fran Galović” Koprivnica redovan radni sastanak ravnateljica narodnih knjižnica s područja Koprivničko-križevačke županije.
Prisustvovale su mu ravnateljice Dijana Sabolović-Krajina iz Koprivnice i Marjana Janeš-Žulj iz Križevaca, te po prvi put kao nove v.d. ravnateljice knjižnica u Đurđevcu i u Gornjoj Rijeci Martina Makar i Marija Posavec, kao i Ljiljana Vugrinec, voditeljica Županijske matične službe za knjižnice.
Teme sastanka bile su vezane uz osvrt na realizirane programe knjižnica u 2017. te planove za 2018. godinu koji će i dalje biti usmjereni na što veću dostupnost i otvorenost knjižnicama korisnicima te na pružanje što kvalitetnijih knjižničnih usluga s ciljem poticanja čitanja kao životno važne vještine, pružanje podrške formalnom i neformalnom obrazovanju i cjeloživotnom učenju, razvijanju informacijske i informatičke pismenosti, te općenito osiguravanju temeljnih kulturnih sadržaja za korisnike svih uzraste, zanimanja i interesa.
Podsjetimo, mrežu narodnih knjižnica u Koprivničko-križevačkoj županiji čini ukupno pet narodnih knjižnica kao samostalnih ustanova u kulturi koje su organizirane u tri grada – u Koprivnici, Križevcima i Đurđevcu i u dvije općine – Virje i Gornja Rijeka. Vrlo su važan dio županijske knjižnične mreže i pokretne knjižnice – bibliobusi. Koprivničko-križevačka županija jedina u Hrvatskoj ima organizirane dvije službe pokretnih knjižnica u dva grada – Koprivnici i u Križevcima, svaka s po jednim bibliobusnim vozilom.
Treba istaknuti činjenicu da je planskim osmišljavanjem županijske knjižnične mreže narodnih knjižnica te pri tome financijskom podrškom općina, gradova, Županije i Ministarstva kulture RH u Koprivničko-križevačkoj županiji ostvaren stopostotni obuhvat svih gradova i općina organiziranom, profesionalnom i kvalitetnom knjižničnom uslugom, što je (osim grada Zagreba) ostvarila još samo jedna županija (Sisačko-Moslavačka).
Da se radi o djelatnosti koja se u Koprivničko-križevačkoj županiji dokazala kao natprosječno uspješna, pokazuju podaci o korištenju za 2016. godinu i usporedba s drugim sredinama u Hrvatskoj gdje je po broju učlanjenih korisnika u narodne knjižnice, u odnosu na broj stanovnika, Koprivničko-križevačka županija izbila na sam hrvatski vrh. Prema podacima Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu za 2016. godinu, prosjek učlanjenosti stanovnika u narodne knjižnice za Koprivničko-križevačku županiju iznosi 13,2% i najviši je među svim županijama u Hrvatskoj (ako se izuzme grad Zagreb), odnosno, viši i od ukupnog hrvatskog prosjeka koji iznosi 12%.
U knjižnice i bibliobuse u županiji sa stanjem na dan 31.12.2016. godine bio je upisan ukupno 15.281 korisnik, što znači da je svaki sedmi stanovnik županije član i redoviti korisnik neke od knjižnica ili bibliobusa u županiji, dok je na nivou cijele zemlje tek svaki osmi građanin Hrvatske član knjižnice.
Od ukupnog broja učlanjenih u sve županijske narodne knjižnice u 2016., njih 3.254 su korisnici bibliobusa ili 21% od ukupno učlanjenih. Dva bibliobusa, koprivnički i križevački, knjižničnom uslugom zajedno pokrivaju čak 20 općina. U 2016. obilazili su ukupno 86 stajališta, među koja su uključena i stajališta uz 62 školske ustanove i 16 dječjih vrtića. Po broju učlanjenih korisnika u bibliobuse i broju stajališta bibliobusa.
Koprivničko-križevačka županija također je na prvom mjestu u Hrvatskoj, čak i ispred znatno veće i bolje ekipirane Zagrebačke bibliobusne službe.
Narodne knjižnice i bibliobusi u našoj županiji imaju prosječno ukupno oko 800 posjeta dnevno i oko 1.000 posuđenih jedinica knjižnične građe svakog radnog dana, što na godišnjoj razini iznosi oko 225.000 posjeta i 300.000 jedinica posuđene građe, a u svim narodnim knjižnicama i bibliobusima Koprivničko-križevačke županije zajedno godišnje se održi oko 1.000 programa s više od 20.000 posjetitelja.
Ne postoji niti jedna druga, ovako sustavno organizirana i na sličan način uspješno koordinirana kulturna županijska usluga u županiji koju redovito, na dnevnoj bazi, koristi ovako veliki broj stanovnika na tako velikom području županije.
Upravo zbog toga, ranije istoga dana, ravnateljice su prisustvovale sastanku sazvanom u Koprivničko-križevačkoj županiji gdje su izvijestile o stanju i potrebama svojih knjižnica te od zamjenika župana Ratimira Ljubića, pročelnice Upravnog odjela za kulturu, obrazovanje, sport i nacionalne manjine Ane Mušlek i više savjetnice Vesne Peršić Kovač doznale kakvo je aktualno gledanje Županije na knjižničnu djelatnost i kakvu podršku knjižnice mogu očekivati iz županijskog Proračuna u 2018. godini.
Naime, Koprivničko-križevačka županija, jedan je od tri najvažnija financijera narodnih knjižnica i bibliobusa, uz njihove osnivače – gradove i općine, te uz Ministarstvo kulture, zahvaljujući čijoj sustavnoj i dugogodišnjoj podršci županijske knjižnice i ostvaruju ovako zapažene rezultate.
Predstavnici županije izrazili su zadovoljstvo ostvarenim rezultatima u razvoju županijske knjižnične djelatnosti i obećali, u okviru mogućnosti, i nadalje podržavati najvažnije knjižnične programe, što se u prvom redu odnosi na bibliobusne službe te na sufinanciranje nabave građe u narodnim knjižnica.
Posebno raduje i najava da bi, nakon nekoliko godina bez izdvajanja za ovu svrhu, i nabava knjižnične građe u školskim knjižnicama Koprivničko-križevačke županije od 2018. ponovo trebalo dobiti mjesto u županijskom Proračunu.
Sudionici sastanka u Županiji dogovorili su i dalju suradnju u pojedinim županijskim projektima koji se provode u knjižnicama, kao i potencijalno partnerstvo u projektima na nacionalnoj, ali i na međunarodnoj razini, koji bi se mogli iskoristiti za unapređenje knjižnične djelatnosti i usluga, posebice za nabavu i opremanje novih bibliobusnih vozila.
