KOLUMNA Možemo li pobijediti zlatnu žuticu vinove loze?

0
890
Foto: Željkica Oštrkapa-Međurečan.
Zlatna žutica vinove loze najopasnija je bolest vinove loze u Europi, a Koprivničko-križevačka županija je područje na kojem se navedena bolest u posljednjih sedam godina značajno proširila. Pregledom vinograda u zaraženom, sigurnosnom i nezaraženom području naše županije iskristaliziralo se nekoliko bitnih faktora zašto se zlatna žutica na našem području toliko proširila.

Vrlo velik broj posjednika vinograda

Samo pedesetak vinogradara na našem području obrađuje vinograde veće od 0,5 ha (tek nešto više od 20 vinogradara ima vinograde površine veće od 1 ha), a prevladavaju mali hobi vinogradari koji vino proizvode za vlastite potrebe. Prema podacima Vinogradarskog registra u ovoj se županiji čak 2.429 arkod parcela vinograda nalazi u zaraženom ili sigurnosnom području. No, to ni približno nije stvaran broj vinograda u zaraženom i sigurnosnom području jer glavnina vinograda nije upisana u arkod i Vinogradarski registar.

Do vinogradara koji nisu u dostupnim registrima teško je doći i teško ih je educirati. Svim vinogradarima koji se nalaze u nekom od registara poslan je na kućnu adresu letak Savjetodavne službe i Hrvatskog centra za poljoprivredu, hranu i selo s najvažnijim informacijama o zlatnoj žutici vinove loze i obavezama posjednika vinove loze, ali velikoj većini posjednika vinove loze nismo mogli poslati letak jer ih nema u evidencijama.

Zaraženi trs tuduma. Foto: Željkica Oštrkapa-Međurečan.

Nedovoljno znanje i zainteresiranost pojedinih vinogradara

Savjetodavna služba je u posljednjih sedam godina (od nalaza zlatne žutice na križevačkom području) održala velik broj predavanja o zlatnoj žutici vinove loze, no nekako mi se čini da na njih dolaze uvijek isti ljudi. Ima vinogradara koji su shvatili koliko je zlatna žutica ozbiljan problem, redovito dolaze na predavanja i primjenjuju naučeno, no većina malih vinogradara nikada ne dolazi na predavanja. Ponekad se sami vinogradari žale da njihove „međaše“ nije briga za zlatnu žuticu vinove loze i “nek bu kak bu”.

Neprovođenje propisanih mjera zaštite

Neki se naši vinogradari već godinama bore sa zlatnom žuticom vinove loze. Vinograd u kojem je zabilježen prvi nalaz u našoj županiji odavno je iskrčen. U njega je zlatna žutica stigla uvoznim zaraženim loznim cijepovima. Svake godine se na našem području iskrče stotine zaraženih trsova, no mnogi još uvijek rastu u vinogradima i omogućuju širenje bolesti. Jesu li oni u vinogradima neinformiranih vinogradara ili vinogradara koji jednostavno ne žele iskrčiti takve trsove, teško je reći. U svakom slučaju oni su izvor zaraze za sve ostale vinograde.

Američki cvrčak na listu tuduma. Foto: Željkica Oštrkapa-Međurečan.

Zlatnu žuticu vinove loze sa zaraženih trsova na nezaražene prenosi američki cvrčak. Njega možemo i moramo suzbiti insekticidima te tako spriječiti daljnje širenje bolesti. Mnogi su vinogradari ove godine obavili dva ili tri suzbijanja američkog cvrčka te postavili žute ljepljive ploče za njegovo praćenje, no u mnogim se vinogradima ovo suzbijanje ne provodi i tu se cvrčak nesmetano razvija.

Tudum ili direktno rodni hibridi

Tudum, noja, francuz ili direktno rodni hibridi priča su za sebe. Njihovi vlasnici u pravilu ne provode nikakvu kemijsku zaštitu ili eventualno jedno prskanje pripravkom na osnovi bakra. Insekticidi se u takvim vinogradima ne koriste pa su takvi vinogradi oaze za američkog cvrčka. Kad s vinogradarima obilazim zaraženo područje i želim im pokazati kako izgleda američki cvrčak, odvedem ih u najbliži nasad tuduma, okrenem dva, tri lista i evo cvrčka! Vinogradari se tada čude kako tako mali kukac može uzrokovati tako veliki problem.

Zaraženi tudum. Foto: Željkica Oštrkapa-Međurečan.

Neki misle da fitoplazma ne napada tudum, ali to uopće nije točno. Ima na našem području jako puno tuduma s jasno izraženim simptomima zlatne žutice.
Nedavno sam pročitala u lokalnim novinama kako se jedan naš vinogradar hvali svojim netretiranim francuzom od čijeg vina ne boli glava. Eh, sve će nas uskoro zaboljeti glava od vinograda tuduma i francuza u kojima se ne suzbija američki cvrčak!

Zapušteni vinogradi

Moram priznati da uopće nisam bila svjesna koliko na našem području ima direktno rodnih hibrida, ali i zapuštenih vinograda. Trenutno je na snazi zakonska obaveza krčenja zapuštenih vinograda u zaraženom i sigurnosnom području, ali nije ih lako detektirati i pronaći vlasnike. Vinogradari s nekog brijega najbolje znaju čiji je zapušteni vinograd u njihovom susjedstvu i trebali bi ga prijaviti fitosanitarnoj inspekciji. Samo, većina se vinogradara ne želi zamjerati susjedima koji su nerijetko osobe teške naravi, kojima ne možeš objasniti u čemu je problem…

zapuŠteni vinograd. Foto: Željkica Oštrkapa-Međurečan.

Kazne – da ili ne

Sami vinogradari često kažu da bi trebalo kažnjavati sve one koji ne provode propisane mjere zaštite. Možda se dio mene slaže s tom mišlju, no bojim se da kažnjeni ne budu pogrešni vinogradari. Inspekcije najlakše dolaze do vinogradara koji se nalaze u nekim evidencijama, registrima, a utvrdili smo da najveći broj posjednika vinove loze, mahom onih koji ne provode mjere zaštite, nije nigdje evidentiran.

Sve su to razlozi zbog kojih se zlatna žutica na našem području nesmetano širi. Ove smo godine simptome našli i mnogo šire, izvan demarkiranog područja. Ako se svi zajedno ozbiljno ne prihvatimo posla, educiramo jedni druge, detektiramo i prijavimo zapuštene vinograde, provodimo sve propisane mjere zaštite, izgubit ćemo bitku sa zlatnom žuticom vinove loze. Kad kažem svi mislim na sebe, na ostale kolege agronome, na lokalnu samoupravu, ali i na Vas vinogradare. Trenutno ste Vi najjača karika koja može najviše učiniti po pitanju iskorjenjivanja zlatne žutice vinove loze.

Mr. sc. Željkica Oštrkapa-Međurečan
E-mail: Zeljkica.Ostrkapa.Medjurecan@savjetodavna.hr

ŠALJI DALJE