Trešnjina muha – uzročnik ‘crvljivosti’ višnje i trešnje

0
366
Foto: Željkica Oštrkapa-Međurečan.
Trešnjina muha (Rhagoletis cerasi L.) najvažniji je štetnik višnje, trešnje i maraske, a proširena je na cijelom području uzgoja ovih vrsta u Hrvatskoj. Uzrokuje ‘crvljivost’ plodova te oni imaju lošu kakvoću, podložni su truljenju, manja je količina soka kod višnje i maraske, a rezultat svega je umanjena tržna vrijednost. U našim su uvjetima najčešće napadnute sorte srednjeg i kasnog vremena zrenja.

Imago trešnjine muhe je sjajno crne boje sa dobro uočljivim trokutastim štitićem žute boje na prsištu. Na krilima muhe nalaze se karakteristične tamne pruge. Ličinke su bjelkaste boje, a mogu narasti do 6 mm.

Foto: Željkica Oštrkapa-Međurečan.

Štetnik prezimi kao kukuljica u površinskom sloju tla, a nakon što temperatura tla poraste iznad 10°C izlijeću odrasle muhe. Nakon 7 – 14 dana ženke postaju sposobne za odlaganje jaja, a najradije biraju plodove koji su počeli mijenjati boju i postali mekši i sočniji. Ženka leglicom napravi džepić u plodu te u njega odloži jaje. Plod na tom mjestu omekša i podložan je truljenju. Jedna ženka tijekom svog života može odložiti 20 – 80 jaja. Iako u pojedini plod može biti odloženo više jaja, u njemu najčešće ostaje samo jedna ličinka. Njen razvoj u plodu završava za dvadesetak dana, a tada se spušta na tlo i kukulji.

Foto: Željkica Oštrkapa-Međurečan.

Da bi suzbijanje trešnjine muhe bilo uspješno, potrebno je na osnovi praćenja štetnika odrediti optimalan rok za primjenu insekticida. Za određivanje početka leta štetnika mogu se koristiti različite metode kao što je pregled razvoja kukuljica, detekcija prvih novoizašlih muha u kavezima, matematički modeli koji se temelje na temperaturi tla i zraka te upotreba atraktanata. Poljoprivrednim proizvođačima je upravo upotreba atraktanata najprihvatljivija metoda za ocjenu pojave i intenziteta napada. Kod nas se u tu svrhu najčešće koriste žute ljepljive ploče (sa ili bez dodatka hranidbenih mamaca) koje se u voćnjake postavljaju krajem travnja. Tehnološke upute za integriranu proizvodnju voća kao prag štetnosti navode jednu ulovljenu muhu na dvije ploče do faze kada plodovi počinju mijenjati boju. S obzirom na činjenicu da muhe nakon 7 – 14 dana odlažu jaja, a razvoj jaja traje 6 – 10 dana može se odrediti rok primjene insekticida tako da se on poklapa s terminom izlaska ličinki iz jaja.

Foto: Željkica Oštrkapa-Međurečan.

Ove je godine let muhe počeo sredinom svibnja te je upravo sada vrijeme za suzbijanje muhe. Optimalan rok primjene insekticida u svakom slučaju je dosta blizu berbe pa treba voditi računa o karenci izabranog insekticida!

U Hrvatskoj su za suzbijanje trešnjine muhe registrirani insekticidi na osnovi dimetoata, ali imaju dosta dugu karencu (čak 21 dan) te su prihvatljiviji insekticid kraće karence na osnovi acetamiprida (Mospilan 20 SG) i fosmeta (Imidan) s karencom 14 dana te deltametrina (Decis 100 EC, Scatto, Rotor super) s karencom 7 dana. Rane sorte višanja i trešanja nije potrebno tretirati!

U manjim voćnjacima i na okućnicama može se koristiti 3 – 5 žutih ljepljivih ploča po stablu kako bi se bez upotrebe insekticida smanjio broj “crvljivih” plodova.

Mr.sc. Željkica Oštrkapa-Međurečan
E-mail: Zeljkica.Ostrkapa.Medjurecan@savjetodavna.hr

ŠALJI DALJE