Vremeplov D. Rendića: Generacije Koprivničanaca ovdje su naučile plivati... a danas?

Home Featured Vremeplov D. Rendića: Generacije Koprivničanaca ovdje su naučile plivati… a danas?

Vremeplov D. Rendića: Generacije Koprivničanaca ovdje su naučile plivati… a danas?

-

19.3.2017. 20:00

Vremeplov D. Rendića: Generacije Koprivničanaca ovdje su naučile plivati… a danas? — Potok Koprivnica ili Koprivnička rijeka koja izvire u Rijeci Koprivničkoj od Koprivnice do ušća u Dravu drži uglavnom smjer zapad-istok. Od Hlebina nadalje se naziva Bistra. Danas Koprivnička rijeka od Koprivnice na dalje teče kao prava nizinska rijeka. No potok ima za brojne generacije Koprivničanaca i svoju povijesnu vrijednost, ne zbog toga što je znao ponekad poplaviti ulice grada, već zato što je često bio meka kupača i ribiča. Na popularnom "drugom slapu" (na snimci od prije dvadesetak godina) generacije Koprivničanaca su naučile plivati. Bilo je to omiljeno mjesto za kupanje.

Portal Drava.info svakog vikenda donosi vam izbor iz bogate arhive fotografija koje nam je ustupio novinar u mirovini Dragutin Rendić, jedan od prvih i dugogodišnjih djelatnika koprivničkog dopisništva HRT-a te, između ostaloga, i prvi fotoreporter Večernjeg lista u Koprivnici, kao i drugih tadašnjih medija. Bio je i prvi novinar dragovoljac Domovinskog rata u Koprivnici od 28. lipnja 1991. godine i prvi zapovjednik voda, kasnije satnije dragovoljaca ZNG-a Koprivnice. Časnik je Hrvatske vojske i počasni vatrogasni časnik. Umirovljeničke je dane dočekao u Glasu Podravine. Neke su fotografije njegove vlastite, a neke je prikupio tijekom svoje bogate karijere. Otputujte s nama u prošlost…

Bunari na ulicama kojima su se koristili mještani mogu se još vidjeti u pojedinim mjestima. Ovaj bunar snimljen je u Srdincu prije 18 godina i danas predstavlja svojevrstan raritet i atraktivnost pojedinih malih mjesta koja nemaju vodovodnu mrežu.

Posebne atrakcije na otoku Veliki Brijun su stare fortifikacije sa starim topovima velikog kalibra iz doba Austro-Ugarske. Nažalost, topovi, rovovi i sve što se nalazilo oko i u blizini ovih starina zapušteno je i zanemareno (na snimci od prije 10 godina), a moglo bi se koristiti kao dodatni turistički potencijal ovog otoka, bisera našeg mora. Šteta!

Barokna crkva Presvetog Trojstva u Legradu bila je restaurirana od strane studenata Likovne akademije iz Zagreba, a njihov domaćin bila je Općina Legrad. Naime, crkva koja je sagrađena 1769.-1784. godine sa zaobljenim svetištem u kojemu su vrijedne zidne iluzionističke slike trebala je hitnu restauraciju, koja je i urađena na zadovoljstvo mještana Legrada i okolice. Snimka je nastala prije 16 godina.

Potok Koprivnica ili Koprivnička rijeka koja izvire u Rijeci Koprivničkoj od Koprivnice do ušća u Dravu drži uglavnom smjer zapad-istok. Od Hlebina nadalje se naziva Bistra. Danas Koprivnička rijeka od Koprivnice na dalje teče kao prava nizinska rijeka. No potok ima za brojne generacije Koprivničanaca i svoju povijesnu vrijednost, ne zbog toga što je znao ponekad poplaviti ulice grada, već zato što je često bio meka kupača i ribiča. Na popularnom “drugom slapu” (na snimci od prije dvadesetak godina) generacije Koprivničanaca su naučile plivati. Bilo je to omiljeno mjesto za kupanje.

Kapelica u središtu Vojvodinca izgrađena je 1936. godine. Ovo malo mjesto u općini Rasinja ima svega 50 stanovnika i 15 domaćinstava. No, mjesto je prepoznatljivo po urednosti i nastojanju da svako domaćinstvo ima posebno i drugačije uređen okoliš. Tako je to bilo prije 17 godina kada je snimljeno središte ovog malog mjesta.

Ova razglednica snimljena 1979. godine prilikom službenog posjeta našim sugrađanima u Düsseldorfu, glavnom gradu gusto naseljene njemačke pokrajine Sjeverna Rajna-Vestfalija, koji leži na rijeci Rajni i središte je njemačke modne industrije i telekomunikacija. U 7. i 8. stoljeću ovaj prostor naselila su germanska plemena. Danas grad ima oko 170 financijskih institucija te jednu od najvećih burza u Njemačkoj, a poznate su tvrtke iz Düsseldorfa L’Oreal, Henkel i Metro. U gradu živi i radi više od tisuću Hrvata. Na slici je autor Vremeplova, D. Rendić.

Točno preko puta Zadra nalazi se otok Ugljan kojeg još zovu i zeleni otok jer je pokriven gustom makijom, borovima, maslinama, smokvama, vinovom lozom i raznim drugim mediteranskim raslinjem. Generacijama je vezan uz more, pomorstvo i ribarstvo. Cijelom sjeveroistočnom stranom otoka u prirodnim uvalama nižu se ribarska i turistička mjesta od kojih su najpoznatija Kukljica, Kali, Preko i Ugljan. Popularno je mjesto za boravak turista, a posebno u mjestu Ugljan, gdje je prije 30-ak godina na plaži snimljena ova snimka.